Inicijativa “67 je previše” od 27. travnja do 10. svibnja prikupljat će potpise za raspisivanje referenduma na kojem bi se građani imali priliku izjasniti o sindikalnom prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju.

Naime, novi bi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je krajem prošle godine Sabor izglasao tankom većinom i bez adekvatne javne rasprave, između ostalog:

• povisio uvjet dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina,
• nametnuo dodatnu penalizaciju za prijevremeni odlazak u mirovinu (nakon 35 godina staža),
• ukinuo stimulaciju za radnike_ce koji ostaju raditi nakon navršene 41 godine staža.

Mirovinski sustav u Hrvatskoj ima probleme, mirovine su male, omjer radnika i umirovljenika vrlo nepovoljan, a stav udruga je da se navedena reforma ni na koji način ne hvata u koštac s tim problemima te neće ostvariti zacrtane ciljeve, poput povećanja mirovina te pravednosti i održivosti sustava.

Stoga udruge Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju - BRID, Centar za mirovne studije, Mreža mladih Hrvatske, Pravo na grad i Zelena akcija ističu:

•  ZBOG LOŠE GOSPODARSKE POLITIKE STRADAVAJU RADNICI I RADNICE

Reformom se, na račun starijih radnica i radnika, pokušavaju sanirati problemi na tržištu rada nastali uslijed loše gospodarske politike koja je rezultirala slabom potražnjom za radom i jednom od najnižih stopa zaposlenosti starije populacije radnika i radnica među zemljama Europske unije (stopa zaposlenosti populacije od 55 do 65 godina u Hrvatskoj iznosi 40 %).

• REFORMA DODATNO OTEŽAVA POLOŽAJ STARIJEG STANOVNIŠTVA

Reforma dodatno otežava već izrazito nepovoljan položaj starijih, penalizirajući ih za raniji odlazak u mirovinu, iako u Hrvatskoj gotovo u pravilu raniji odlazak u mirovinu nije izbor radnica i radnika nego odluka njihovih poslodavaca te socio-ekonomske prilike u kojima su se našli. Prema recentnim znanstvenim istraživanjima, u prijevremenu mirovinu odlaze radnici i radnice s nižim stupnjem obrazovanja, lošije kvalitete života, lošeg zdravstvenog stanja te s nižom razinom ekonomske sigurnosti. Iz svega ovoga jasno je da reforma otežava već nepovoljan položaj ovog dijela društva.

• REFORMA NE PREPOZNAJE PROBLEME RAZLIČITIH DRUŠTVENIH SKUPINA

Reforma ne prepoznaje razlike među starijom populacijom radnika, ne uvažava probleme žena na tržištu rada i njihovu dvostruku opterećenost, kao ni razlike u karakteru poslova koje osobe kroz radni vijek obavljaju.

• VLADA JE NEDOVOLJNO USMJERENA NA PROMJENE PRAKSI KOJE ŠTETE MIROVINSKOM SUSTAVU

Niz odluka koje se provode ili koje se ne poduzimaju štete mirovinskom sustavu. Naime, tržište rada se dodatno deregulira, olakšava se zapošljavanje u prekarnim, nesigurnim oblicima rada, što posebno pogađa populaciju mladih s tendencijom širenja nesigurnosti rada na sve. Tolerira se siva ekonomija kao i “kreativni” manevri poslodavaca koji svoje radnike i radnice prijavljuju na fiktivne minimalce i izbjegavaju uplate u već opterećeni mirovinski sustav.

• REFORMA PREBACUJE ODGOVORNOST ZA PRIHODE U STAROSTI NA POJEDINCA

Prebacivanje odgovornosti za prihode u starosti na pojedinca samo je jedan u nizu štetnih procesa vladajućih politika koji ne vodi brigu o društvu i demontira sustav međugeneracijske solidarnosti prepuštajući radnike i radnice tržišnim zakonitostima. Pojedinac ne može biti isključivo osobno odgovoran za to koliko je uspio zaraditi/uplatiti tijekom radnog vijeka, jer na to utječu i mnogi faktori izvan njegove moći - ekonomska stabilnost, visina primanja, zdravstveno stanje, nezaposlenost.

• OVAKVA REFORMA NIJE NUŽNOST, VEĆ POLITIČKA ODLUKA

Mirovinska reforma samo je još jedan manevar u nizu direktno osmišljen u cilju demontaže socijalne države. Iako Vlada izmjene koje donosi plasira kao ekonomsku nužnost, one su isključivo politička odluka.

Vlada se dakle ne bavi ključnim problemima mirovinskog sustava – visinom plaća, zaposlenosti, radnim uvjetima, prekarnošću, sivom ekonomijom, propustima napravljenim uvođenjem drugog stupa, povlaštenim mirovinama, lošim upravljanjem sustavom mirovina.

Inicijativa 67 je previše stoga se zalaže za promjenu zakona, odnosno za povratak dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina i umanjenje penalizacije prijevremenih mirovina. 

Iako je ovo prvi korak, a uspjeh referendumske inicijative neće riješiti probleme mirovinskog sustava, potrebno je boriti se protiv mjera koje prebacuju trošak lošeg upravljanja i podilaženja bankama te političkim saveznicima na leđa radnika, siromašni(ji)h i budućih generacija!

Udruge Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju - BRID, Centar za mirovne studije, Mreža mladih Hrvatske, Pravo na grad i Zelena akcija stoga podržavaju zahtjeve inicijative "67 je previše" te poručuju - Ne damo naše godine!

KAKO PODRŽATI?

a)    volontiranjem u prikupljanju potpisa tako da se javite na volontiram@67jeprevise.hr, u inbox https://www.facebook.com/67jeprevise/ ili broj telefona 0800 94 36, putem kojeg će vas sindikalni koordinatori/ce uputiti na štandove u vašem okruženju

b)    možete putem vlastitih kanala pozvati druge da se uključe i informiraju

c)     pisanjem o temi mirovina i zašto je ona važna iz perspektive onoga čime se bavite

Za više informacija pratite stranicu inicijative 67 je previše - http://67jeprevise.hr.