U Zagrebu je danas predstavljena platforma Dunavski kompas izrađena kako bi migrantima olakšala ekonomsku i društvenu integraciju u društvo u koje su pristigli. Dunavski kompas pokriva sva važna životna područja: boravak, rad, učenje jezika, obrazovanje, svakodnevni život i zdravlje te nudi pregled svih važnih prava i mogućnosti ovisno o nacionalnom kontekstu zemalja koje sudjeluju u projektu. Hrvatska nije jedina zemlja koja nudi ovu platformu, već su tu i druge zemlje dunavske regije, pa je tako ista struktura poglavlja i informacija dostupna i za Sloveniju, Austriju, Njemačku, Češku, Slovačku, Mađarsku i Srbiju.

Informacije o pravima i obvezema ljudi koji žive ili dolaze živjeti u druge zemlje nalazile su se do sada na raznim mjestima i većinom nisu bile dostupne na stranim jezicima, pa su upravo ta saznanja potaknula na stvaranje ovog projekta. U prvim fazama projekta bilo je važno vidjeti koje su informacije potrebne, prikupiti ih i prevesti. Zbog toga su provedeni brojni intervjui, testiranja korisnosti s migrantima, institucijama, organizacijama i volonterima te sada projekt nudi platformu sa cjelovitim pregledom potrebnih informacija, kako bi integracija lakše tekla.

Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji sudjeluje u projektu ističe važnost integracije ljudi migrantskog podrijetla. Predstavnica Ureda Helena Bakić je na predstavljanju platforme Dunavski kompas istaknula kako je integracija dinamičan i dvosmjeran proces koji zahtjeva promjenu zemlje domaćina, ali i osoba koje u nju dolaze. Naglašava i kako je taj proces dugoročan jer traje sve do onda dok osoba migrantskog podrijetla postane član društva i takvim se osjeća te multidimenzionalan jer uključuje ekonomsku, društvenu, kulturnu i građansku participaciju.

„Kroz Dunavski kompas želimo ponuditi centralno mjesto za sva integracijska pitanja, koje mogu koristiti migranti, ali i institucije i organizacije koje se u svakodnevnom radu susreću s njima. Dodatna važnost kompasa je promicanje europske mobilnosti. Naime, Kompas kao alat nije važan samo za strance koji dolaze u naše društvo, već je i velika pomoć onima koji trebaju informacije kako se vratiti Hrvatsku, kao i Hrvatima koji se privremeno ili stalno nalaze u nekoj od partnerskih zemalja dunavske regije“, poručila je Sara Kekuš na predstavljanju platforme.

Hrvatska verzija Kompasa donosi sadržaj dostupan na hrvatskom i engleskom jeziku te jezicima najzastupljenijim među izbjegličkom populacijom koja se u svakodnevici susreće s jezičnim barijerama – arapskom, perzijskom i urduu.

Dunavski kompas izrađen je u sklopu projekta DRIM - Danube Region Information Platform for Economic Integration of Migrants, kojeg financira Interreg program Europske unije. Projekt kojeg vodi Znanstveno istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a u Hrvatskoj provodi Centar za mirovne studije sa strateškim partnerom Vladinim Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina započeo je 2017. godine te traje do lipnja iduće godine. Centar za mirovne studije stoga poziva sve zainteresirane organizacije i institucije kojima bi ove informacije bile od pomoći da uključe kako bi zajedno stvarali platformu koja bi postala središnje mjesto za informiranje o pravima i obvezama migranata.

Platforma je dostupna na linku: hr.danubecompass.org, video materijali koji prate proces nastanka Dunavskog kompasa slobodni su za korištenje i nalaze se ovdje.